JELOVNIK
PLANIRANJE I PROVOĐENJE PREHRANE U VRTIĆU
PRAVILNOM PREHRANOM DO ZDRAVLJA
Pravilnom, kvalitetnom, raznovrsnom i kontroliranom prehranom zaštićuje se zdravlje djece, postiže optimalan rast i razvoj i pridonosi stjecanju pozitivnih prehrambenih navika od najranije životne dobi. Dobra prehrana je investicija za budućnost. Ako se djeca uče na zdravu hranu razviti će i zdrave prehrambene navike. Prehrambene navike stečene u djetinjstvu ostaju za cijeli život, a ono što je dijete naučilo o prehrani vraća se u obliku zdravlja.
PREHRANA MALOG I PREDŠKOLSKOG DJETETA
Od navršene prve godine života dječja prehrana mora se sastojati od tri glavna obroka/doručak, ručak, večera/ i dva međuobroka /zajutrak i užina/. Hrana za dijete te dobi više ne bi smjela biti miksana već usitnjena. Pri jelu, dijete bi se trebalo aktivno služiti žlicom, a obrok bi trebao postati oblik socijalizacije, te bi bilo dobro da tijekom obroka za stolom sjedi cijela obitelj ili bar njen veći dio. Zanimljivi razgovori za stolom mogu biti poticajni za uzimanje hrane, a za obrok je važno osigurati i dovoljno vremena.
U prvoj godini dijete naraste prosječno 25 cm i utrostruči tjelesnu masu.
U drugoj godini dobije na prosječno 2,5 kg u tjelesnoj težini i 12 cm u visini
Od treće do sedme godine ravnomjeran je dobitak od 2 kg i rast od 7 do 8 cm godišnje.
U obroku bi zastupljenost ugljikohidrata trebala biti 45 do 55%, bjelančevina 10 do 15% i masti 35 do 45%.
Jelovnik treba svakodnevno sadržavati mlijeko i mliječne proizvode, meso i mesne prerađevine, povrće, voće te kruh i proizvode od žitarica.
Kravlje mlijeko i proizvodi trebali bi sadržavati 3,2% mliječne masti.
Od mesa, prednost ima meso peradi i riba, kuhano i pirjano ne pečeno i prženo.
Povrće i voće izvor su vitamina i minerala te biljnih vlakana koja pridonose regulaciji probave.
Kruhom i žitaricama osigurava se energija i vitamini B-skupine.
Jaje je također vrijedna namirnica. Žumance je bogato fosfolipidima, lecitinom i željezom, a bjelance je dobar izvor bjelančevina.
Ako su roditelji vegetarijanci, uputno je da se o prehrani djeteta posavjetuju s pedijatrom.
U pripremi obroka, žličica maslinovog ulja koristan je dodatak i dijete treba od rana naviknuti na specifičan miris i okus te vrijedne namirnice.
Od tekućine prednost treba dati vodi iz slavine ili boce. Nakon prve godine vodu za piće nije potrebno prokuhavati.
Različite „grickalice“ i slatkiši skupi su i potpuno beskorisni. Opterećuju organizam nekvalitetnim masnoćama, solju i jednostavnim šećerima.
U zamjenu je bolje ponuditi voće svježe ili suho, dvije tri kockice čokolade sa velikim udjelom kakaa. Vrijedan obrok je i mliječni sladoled koji se jednom dnevno može ponuditi kao desert.
Desert se u pravilu daje poslije glavnog obroka, nakon čega je važno oprati zube kad god je to moguće.
KOLIKO JE KALORIJA DNEVNO POTREBNO DJETETU PREDŠKOLSKE DOBI?
Pravilo je: 1000 kcal + po svakoj godini života još po, približno, 100 kcal
Npr.
dijete dobi 1 – 2 god. = 1100 kcal
dijete dobi 2 – 3 god. = 1250 kcal
dijete dobi 3 – 4 god. = 1400 kcal
dijete dobi 4 – 5 god. = 1600kcal
OBILJEŽJA PREHRANE U NAŠEM VRTIĆU
Od 1985. godine sa izmjenama 2002. te 2007. godine svi Dječji vrtići u RH pa tako i vrtići u Gradu Zaprešiću provode prehranu djece prema važećim prehrambenim standardima i normativima, koji su određeni Programom zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane u dječjim vrtićima (čl. 18. stavak 1. i 3. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi).
Uz dio jelovnika i normativa koji se i dalje primjenjuju zbog svoje kvalitete , od 2007. godine opće su prihvaćeni novi : PREHRAMBENI STANDARDI ZA PLANIRANJE PREHRANE DJECE U DJEČJEM VRTIĆU – JELOVNICI I NORMATIVI, priručnik temeljen na novim znanstvenim spoznajama na području prehrane koje se odnose na sastav i vrstu namirnica, način pripreme i kombiniranje namirnica.
Jelovnici sadržani u ovom priručniku kreirani su na temelju unaprijed definiranih preporučenih energetskih i nutritivnih vrijednosti prema dobnim skupinama. Pritom su poštivane i preporuke o učestalosti konzumiranja pojedinih namirnica, preporuke o udjelu zasićenih masti, jednostavnih šećera te prehrambenih vlakana u prehrani djece predškolskog uzrasta. Dokazano je da prekomjeran unos rafinirane hrane i hrane s visokim udjelom zasićenih masti i jednostavnih šećera tijekom djetinjstva nosi sa sobom povećan rizik od cijelog niza kroničnih bolesti uvjetovanih nepravilnom prehranom, poput kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, karijesa, debljine, dijabetesa, osteoporoze. Danas se mnoge od tih bolesti nazivaju pedijatrijskim bolestima jer se smatra da imaju korijene u najranijem djetinjstvu.
Prehrana djece u Dječjem vrtiću Maslačak provodi se također prema propisanim normativima a energetska i zdravstvena ispravnost redovito se četiri puta godišnje kontrolira od strane ZZJZ Zagrebačke županije što je od iznimne važnosti, jer se na stručno dokaziv način utvrđuje ispravnost obroka koje pripremamo za djecu.
Sva dosad učinjena analitička izvješća uzorkovane hrane kao i brisova kuhinjske opreme i pribora ukazuju na potpunu ispravnost te potvrđuju da se preporučene smjernice kod nas primjenjuju u praksi. Također, od 2011.g. u naš vrtić je uveden HACCP sustav kontrole. HACCP predstavlja sustav samokontrole zdravstvene ispravnosti hrane u svim fazama: od dostave, njene pripreme do distribucije. Namirnice koje se koriste za pripremu hrane za djecu kontroliranog su porijekla, budući da su dobavljači također uključeni u HACCP sustav. To nam daje još dodatnu sigurnost u zdravstvenu ispravnost obroka koje pripremamo u vrtiću za djecu.
Broj dnevnih obroka-ovisi o dužini djetetovog boravka u vrtiću:
• dijete koje u vrtiću boravi između od devet do deset sati dobiva četiri (4) obroka / zajutrak, doručak, ručak, užina / i jedan (1) prijepodnevni voćni međuobrok. Time se osigurava oko 85% prehrambenih dnevnih potreba.
• dijete koje u vrtiću boravi od sedam do osam sati dobiva tri (3) obroka / doručak, ručak, užina / i jedan (1) prijepodnevni voćni međuobrok. Time se osigurava oko 75% prehrambenih potreba.
Naš vrtić pohađaju i djeca sa posebnim potrebama u prehrani. Iz zdravstvenih razloga takva djeca imaju prilagođenu prehranu što se u suradnji sa kuhinjom, odgajateljima i roditeljima realizira bez teškoća.
Postoje zahtjevi za prilagođavanje prehrane u skladu s vjerskim ili nekim drugim prehrambenim opredjeljenjima kao što je vegetarijanstvo i sl. Nastojimo se prilagoditi i tim zahtjevima u koliko stručno ne procijenimo da bi primjena bila na štetu zdravstvenog ili soci emocionalnog stanja djeteta.
Prehrana djeteta u vrtiću nije samo zadovoljavanje dnevnih energetskih i nutritivnih potreba djece već je značajan dio odgojno-obrazovnog procesa u kojem dijete stječe znanja, vještine i sposobnosti i formira stavove o važnosti prehrane i utjecaju na zdravlje. Kao vrtić, svjesni smo svoje važne uloge u formiranju zdravih prehrambenih navika kod djece te se kontinuirano trudimo unaprijediti taj važan segment dječjeg razvoja.
Pripremila:
Nikolina Mlikotić, zdravstvena voditeljica