• NAŠI POSEBNI PROGRAMI

Potreba za znanjem stranih jezika u današnjem suvremenom društvu vidljiva je u mnogobrojnim aspektima života. Djetinjstvo kao razdoblje intenzivnog učenja i stjecanja novih iskustva odlično je vrijeme za početak učenja stranog jezika, što potvrđuju i mnoga znanstvena istraživanja.  Mnogi autori ističu da u ranom djetinjstvu čovjek, složenu vještinu kao što je govor, uči bez namjere, pa je za dijete iz više razloga dobra izloženost stranom jeziku već u ranom razdoblju. Jedna od osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje prema Nacionalnom kurikulu za rani i predškolski odgoj  je komunikacija na stranim jezicima.

Osim za rano učenje stranih jezika, interes djece i roditelja za odgojem u vjeri potaknuo je DV Maslačak za osnivanje posebne skupine katoličkog vjerskog odgoja. Program je usmjeren na duhovnu dimenziju koja dijete čini osjetljivim za otkrivanje, primanje i oblikovanje njegova života u odnosu na vjeru.

PROGRAM RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA

Program ranog učenja engleskoj jezika u vrtiću se provodi kroz cjelodnevni program tako djeca usvajaju engleski jezik u svom prirodnom okruženju kroz igru i druge aktivnosti. Za to je najprimjereniji situacijski pristup učenju, koji djetetu omogućava upoznavanje, razumijevanje i smisleno korištenje stranog jezika u nizu različitih aktivnosti i situacija. Poučavanje stranog jezika ne provodi se posebno oblikovanim metodičkim postupcima , nego je strani jezik utkan u svakidašnje odgojno-obrazovne aktivnosti vrtića. Razvoju ove kompetencije pridonosi i poticanje međukulturalnog razumijevanja i komunikacije djece s drugim subjektima u odgojno-obrazovnoj ustanovi, kao i s onima izvan nje. ( Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, 2014:28).

Program provode odgojiteljice s položenim jezično-govornim i metodičkim edukacijama za podučavanje engleskog jezika djece predškolske dobi. Također odgojiteljice se kontinuirano stručno usavršavaju u ovom području putem edukacija učilišta „Sova“ i „Cvrčak“,  seminarima u stručno razvojnom centru za engleski jezik “Siget“ te edukacijama “Jezik i vrtić”.

Strani jezik u dječjem vrtiću

1. Situacijsko učenje- svakodnevne aktivnosti koriste se za usvajanje engleskog jezika (oblačenje – imenovanje odjeće, obuće, svakodnevna higijena, obroci…)
2. Učenje kroz igru (društvene igre, simbolička igra, igre s pravilima …All About Me, My Handprint, My Name , How Tall Am I?)
3. Poticanje predčitalačkih vještina i bogaćenje rječnika čitanjem slikovnica, razgovorima o pročitanom, pjevanjem, dramatizacijom…
4. Učenje jezika uz digitalne medije (razvoj medijske pismenosti)
5. Likovnim aktivnostima potiče se sposobnost izražavanja i kreativnosti
6. Učenje jezika uz pokret i aktivnosti na zraku
7. Upoznavanje i istraživanje kulture i običaja zemalja engleskog govornog područja

Sporazumijevanje na stranom jeziku jedna je od temeljnih kompetencija u suvremenom društvu brzih promjena, globalizacije i oštre konkurencije. Novija istraživanja pokazuju da učenjem stranog jezika treba započeti što ranije zbog niza bioloških i psiholoških prednosti. U ranom djetinjstvu dijete lakše i brže usvaja pravilan izgovor, intonaciju, razvija osjećaj sigurnosti, samopouzdanja i spontanosti u stranom jeziku. Roditelji djece dječjeg vrtića Maslačak očigledno su svjesni i potrebe i prednosti ranog učenja stranog jezika. To su pokazali uključivanjem djece u tečajeve, uglavnom engleskog, ali i njemačkog jezika. Ovako koncipiran program kvalitetan je oblik ranog učenja stranog jezika jer polazi od činjenice da je učenje činjenjem, učenje u praktičnim, životnim situacijama bitna značajka učenja u ranoj dobi. Predškolska djeca u uvjetima aktivnog istraživanja i interakciji s drugom djecom, odraslima i dostupnim materijalima u oplemenjenom i obogaćenom neposrednom okruženju uživaju u učenju i govorenju na stranom jeziku, jer se ono događa na njima primjeren i neposredan način.

ŠTO KAŽU RODITELJI O PROGRAMU?

„Vrlo smo zadovoljni programom. Sviđa nam se pravilni izgovor engleskog jezika koji primjećujemo kod djeteta. U igri primjenjuje naučene riječi i jako je ponosan kad mi primijetimo da je naučio nešto novo. U manje od godinu dana koliko je u Minionsima je napredovao više od naših očekivanja.“

„Sviđa nam se što djeca uče o drugim državama, životinjama, običajima i vidim da djeca to prihvaćaju s velikim interesom i znanja prenose i na nas roditelje!“

„Jako smo zadovoljni engleskim programom, a najveću zaslugu imaju naše odgojiteljice koje su iznimno kreativne, angažirane, maštovite, provode razne projekte i djeci pružaju svu potrebnu podršku“

A ŠTO KAŽU DJECA?

„Sviđa mi se učiti pjesme na engleskom i glumiti u predstavi „The Little Pigs“ (Jakov, 5)

„Najviše volim kada igramo igru Who Took Cookie from the Cookie Jar“ (Fran, 4)

„Sviđa mi se što učimo engleski i onda možemo otići u drugu državu i tamo pričati engleski“ (Laura, 6)

PROGRAM RANOG UČENJA NJEMAČKOG JEZIKA

Program ranog učenja njemačkog jezika u vrtiću se provodi kroz cjelodnevni program tako djeca usvajaju njemački jezik u svom prirodnom okruženju kroz igru i druge aktivnosti. Osim što uče jezik djeca se upoznaju i s njemačkom kulturom i običajima. Podršku u provođenju ovog programa pruža nam Grad Zaprešić koji već dugi niz godina provodi projekt „Model Zaprešić – učenje njemačkog jezika kroz obrazovni sustav od vrtića do zaposlenja“.

Program provode odgojiteljice koje su završile višu razinu njemačkog jezika u Učilištu stranih jezika i to uz potporu Grada Zaprešića. Također odgojiteljice se kontinuirano stručno usavršavaju i pohađaju razne edukacije Agencije za odgoj i obrazovanje kako bi što kvalitetnije provodile program ranog učenja njemačkog jezika.

Djeca koja pohađaju skupinu ranog učenja njemačkog jezika, njemačke pojmove usvajaju kroz nekoliko osnovnih tematskih cjelina.

1. Ja
2. Odjeća i obuća (prepoznavanje i imenovanje), održavanje osobne higijene
3. Moja obitelj – imenovanje članova obitelji, stanovanje, odnosi u obitelji
4. Ja i drugi – pozdravljanje, oslovljavanje, upoznavanje fizičkih osobina, potreba, osjećaja… drugih, igra, igračke, druženja, prijateljstva, sličnosti i razlike među djecom i ljudima (kultura, spol…)
5. Moja kuća, naselje, grad, država – dom, stanovanje, vrtić, objekti, popratni sadržaji, crkva, trgovina, ambulanta, škola, trgovi, ulice, zanimanja ljudi (vatrogasac, liječnik, policajac i dr.)
6. Promet – prometna pravila, uvježbavanje osnova prometne kulture, poticanje prihvatljivih ponašanja u prometu radi vlastite sigurnosti
7. Blagdani, svečanosti i proslave – rođendani, imendani, obilježavanje važnih datuma, proslave, blagdani, tradicionalne svetkovine vezane uz obitelj, narodni običaji
8. Priroda i briga o prirodi – životinjski svijet (imenovanje, klasificiranje), biljni svijet (imenovanje, klasificiranje), vremenske pojave, godišnja doba, odgoj za održivi razvoj (poticanje na racionalno korištenje vode, struje, papira, zbrinjavanje otpada, briga za biljke i životinje, prehrana, higijena, sport itd.)
9. Percepcija, uočavanje uzročno posljedičnih veza između predmeta i pojava – prepoznavanje, imenovanje, klasificiranje, oblici, veličine, boje, prostorni i vremenski odnosi, brojevi;
10. Dnevne aktivnosti
11. Osamostaljivanje u brizi o sebi i prostoru, imenovati osnovne obroke, imenovati voće i povrće, pribor za jelo, jednostavnija jela te poticati izricanje kulturnih fraza (zatražiti i zahvaliti),
12. Brojevi, boje, oblici i veličine – u svakodnevnim aktivnostima poticati djecu da imenuju boje, brojeve do 10, jednostavnije suprotnosti i prostorne odnose
13. Dnevne aktivnosti – zatražiti i imenovati jelo, količinu, zamoliti za još, izreći da više ne želi, proširivati dječji vokabular vezan uz hranu, obroke te poticati upotrebu različitih fraza vezanih uz obroke

Uz učenje njemačkog jezika, djeca uče i o ljudima i običajima u zemljama njemačkog govornog područja, pa tako među temama i aktivnostima može se pronaći Martinstag, Fasching, Die schönsten Märchen der Brüder Grimm, Wir feiern ein Kartoffelfest…

Njemački izrazi prožimaju svakodnevne aktivnosti i igru djece:

• učenje putem projekta
• obilježavanje njemačkih običaji u vrtiću
• usvajanje novih riječi putem simboličke igre
• likovne, glazbene i dramske aktivnosti
• učenje jezika uz pokret i aktivnosti na otvorenom

 ŠTO KAŽU RODITELJI O PROGRAMU?

„Iako je moje dijete tek nedavno upisano u njemačku grupu već se doma sam spontano izražava na njemačkom i zna prevesti riječi koje uče. Ponajviše nam se program sviđa zbog divnih odgojiteljica koje se maksimalno trude da nauče djecu“

„Naše dijete svaki dan dolazi iz vrtića veselo pjevušeći pjesmice na njemačkom, vrlo je ponosna kad koristi rečenice i fraze na njemačkom pri obavljanju svakodnevnih radnji. „

„Jako je lijepo na vlastitom djetetu vidjeti kako uz predanost i trud odgojiteljica može u isto vrijeme uživati i napredovati u savladavanju njemačkog jezika“

A ŠTO KAŽU DJECA?

„Idem u njemačku grupu jer mi je lijepo učiti njemački i uz to još puno stvari naučim“ (Ema, 6)

„Volim učiti njemački jer onda s drugima mogu pričati na njemačkom“ (Lota, 5)

„Učili smo o Svetom Martinu i Kartoffelfestu, a to druga djeca ne uče“ (Bruna, 6)

„Volim biti u njemačkoj grupi jer svašta naučim, kako kažeš Tschus, i brojalice i pjesmice“ (Klara, 5)

PROGRAM KATOLIČKOG VJERSKOG ODGOJA DJECE

PREDŠKOLSKE DOBI

„Pustite dječicu da dođu k meni. Nemojte im priječiti, jer takvima pripada Kraljevstvo Božje!“ (Luka 18,16)

 Program katoličkog vjerskog odgoja provodi se u sklopu redovnog cjelodnevnog programa. Program je usmjeren na senzibiliziranje djece za njegovu duhovnu dimenziju koja ga čini osjetljivim za otkrivanje, primanje i oblikovanje njegova života u odnosu na sebe, druge i Boga.

Voditeljice programa su odgojiteljice u vjeri sa završenim teološko-katehetskim doškolovanjem za vjerski odgoj djece predškolske dobi na Institutu religijskih znanosti Katoličkog bogoslovnog fakulteta.

ZAŠTO VJERSKI ODGOJ U VRTIĆU

• Dijete ima sposobnost čuđenja i divljenja
• Dijete je spontano otvoreno i transcedentnom i religioznom
• Mašta, intuicija, znatiželja i spontanost omogućuju stvaranje autentičnog odnosa s Bogom
• Pravo djeteta na slobodu vjere

ŠTO DIJETE DOBIVA KATOLIČKIM PROGRAMOM

• Zadovoljavanje djetetove potrebe za pripadanjem i ljubavlju (susret i približavanje Bogu- ljubavi)
• Osjećaj povjerenja, zahvalnosti, darivanja, suosjećanja i suradnje s bližnjim
• Kroz igru i priče dijete upoznaje temeljne poruke Evanđelja
• Kvaliteta življenja (istina, ljepota, dobrota)
• Mir (smirenost) – sadržaji djeluju umirujuće na dijete i atmosferu u odgojnoj grupi (rituali, meditacija, umjetnost)

KAKO PROVODIMO PROGRAM U VRTIĆU

• Prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje
• Duhovna dimenzija prožima sve djelatnosti koje se u vrtiću provode
• Stavlja se naglasak na umjetničkom doživljaju pomno biranih priča, slikovnica, likovne i glazbene umjetnosti, scenskih prikaza, pokreta i sl. i izražavanja putem istih medija
• Upoznavanje prirodnog okruženja i brižan odnos spram njega (ekologija)
• Prati liturgijsku godinu

VJERSKE TEME:

Doček i prihvaćanje djece

– Dobro došli!

-I moje je mjesto u vjerskom kutiću

-Biblija – moja knjiga

-S Isusom kroz liturgijsku godinu.

 Stvoreni svijet i stvorenja u njemu

-Kako je lijep ovaj svijet

– Molitva hvale i slave Stvoritelju

-Pjesma stvorova

-Anđeli čuvari

-Prispodoba o kvascu

– Dani kruha

-Isus poziva na ljubav

– Bog ljubi svakog čovjeka.

Kraljevstvo Božje

–Život u svjetlosti sa svetima

-Prispodoba o gorušičinu zrnu

-Prispodoba o dragocjenom biseru

-Blagdan sv. Martina

-Krist je kralj.

Božić – radost Isusova dolaska na svijet

– Marija i anđeo

– Zajedno oko adventskog vijenca

– Brojimo dane u iščekivanju Isusa

– Blagdan sv. Nikole

– Blagdan sv. Lucije

– Isusa čekam s radošću

– Betlehemsko čudo

– Radujem se rođenju

– Isus se rodio

– Sveta obitelj

– Poklon mudraca.

Otkrivanje tajne života

–Vrijeme promjene – Korizma

– Drugi treba moju pomoć – Milosrdni Samaritanac

– Dobri Pastir

-Izgubljena ovca

– Molitva hvale i zahvale Dobrome Pastiru

– Blagdan sv. Josipa

– Isusov ulazak u Jeruzalem – Cvjetnica

– Isus s prijateljima na večeri

– Isus daje život za nas

– Uskrsno svjetlo.

U znaku vode i svjetla – u susret uskrslome Isusu

–Put u Emaus, Lk 24, 13-32

– Svjetlo uskrsne i krsne svijeće

– Molitva Oče naš, Mt 6,9-15.

–Blagdan Duha Svetoga, Dj. 2, 1-12

– Crkva Isusov i naš dom, Mk 10, 13-16

-Prostor i predmeti u crkvi

– Liturgijske boje.

– Majka

 SPECIFIČNOSTI PROGRAMA

 u odgojnoj skupini nalazi se „vjerski kutić“ koji sadržava vjerska obilježja: biblija i slikovnice religioznog sadržaja; umetaljke, slagarice, aplikacije s vjerskim sadržajima, križ, svijeća, kipovi svetaca, slike i ostali simboli koji odgovaraju estetskim mjerilima kršćanske sakralnosti

• provođenje svakodnevnih vjerskih rituala – molitva prije ručka, zahvala, prožimanje zajedništva kroz svakodnevne aktivnosti
• organiziramo posjete crkvi
• dramatizacije vjerskih priča
• dolasci svećenika u vrtića

 ŠTO KAŽU RODITELJI O PROGRAMU?

 „Oduševljena sam načinom na koji se vjerski odgoj provodi. Mjera zastupljenosti je dobra. Dijete nije izgubilo ništa od standardnog programa, a puno je dobilo spontanim usvajanjem vjerskih sadržaja kroz igru, pjesme i zajedništvo u odgojnoj skupini Krijesnice.“ (A.K.)

 „Osim što dijete odrasta u vjeri od malih nogu, osjećam da u odgojnoj skupini vlada zajedništvo i da su svi međusobno jako povezani.“ (B.L.)

„Upućuj dijete prema njegovom putu, pa kad i ostari, neće odstupiti od njega.“ (Izreke 22, 6)

Cap program u vrtiću Maslačak

(Program prevencije zlostavljanja djece)

Međunarodni centar za prevenciju napada (ICAP) sa sjedištem u SAD (u Sewellu, New Jersey) pokrenuo je 1978. godine program sprečavanja nasilja među ljudima putem osmišljenih programa, istraživanja i ocjenjivanja, javnog prosvjećivanja i obuhvatnog treninga. Jedan od najšire prihvaćenih projekata ICAP-a je CAP (Child Assault Prevention – prevencija zlostavljanja djece). Program se primjenjuje u većini država SAD-a i u dvadesetak država izvan SAD-a. U Hrvatskoj se primjenjuje od 1999./2000. godine. To je licencirani program, a vlasnik licence za HR je Udruga roditelja «Korak po korak». Na čelu projekta u HR je prof. Gorana Hitrec. Vrtić Maslačak uključio se u projekt  2008./09. godine. U vrtiću «Maslačak» obuku za primjenu programa prošlo je 4 odgojitelja i 2 člana stručnog tima i dobilo pravo provoditi CAP program (licencu).

Program se sastoji od 3 dijela:

1. predavanje za osoblje vrtića
2. predavanje za roditelje djece
3. radionice za djecu i razgovor s djecom nakon radionice

Cilj programa je pružiti zajednici točnu informaciju o zlostavljanju, kako bi se razbili mitovi o tome. Ključ CAP-ovog uspjeha leži u filozofiji jačanja djece i pružanja pozitivne podrške djeci. Njegova polazna postavka je da djecu treba naučiti kako da se sama zaštite i dati im podršku u tome, a ne ih učiti potpuno ovisiti o odraslima.

Djecu se poučava o stvarnostima napada, kako bi djeca bila što je moguće bolje pripremljena za prepoznavanje i rješavanje potencijalno opasnih situacija. Bez obzira jesu li te opasne situacije seksualno zlostavljanje, fizičko nasilje i maltretiranje od strane drugog djeteta ili odraslog, filozofija CAP-a je pomoći djeci da budu što je moguće manje ranjiva.

U predavanju za zaposlenike daje se pregled problema zlostavljanja djece, detaljne informacije o radionicama za djecu, sugestije kako u vrtiću podržati osnažujuće i prevencijske strategije koje će djeca učiti, informacije o indikatorima zlostavljanja djece. Daju se upute za pristup djetetu u krizi, pregled izvora pomoći u zajednici, koga izvijestiti o zlostavljanju te koja su zakonska prava i odgovornosti zaposlenika koji prijavljuju zlostavljanje i zanemarivanje.

U predavanju za roditelje uz kompletnu informaciju o programu stavlja se naglasak na komunikacijske vještine kojima se olakšava razgovor s djecom o zlostavljanju, kao i razgovor s djetetom u krizi. Roditeljima se daju detaljne informacije o radionicama za djecu i sugestije kako da kod kuće podržavaju ono što će djeca na radionicama učiti.

Program se provodi s djecom u 6. i 7. godini života (godinu dana prije polaska u osnovnu školu) i s njihovim roditeljima.