U sklopu Erasmus+ akreditiranog projekta „Vrtić – Svjetionik novih mogućnosti“, ravnateljica Gordana Anna Hübl te odgojiteljice Snježana Matešić i Gordana Škreblin sudjelovale su u job shadowingu (promatranju rada) u Dječjem vrtiću Vesela hiša u Celju u razdoblju od 2. do 4. prosinca 2025. godine.

Dječji vrtić Vesela hiša privatna je predškolska ustanova smještena u mirnom dijelu Celja. Ustanova je uvrštena u službenu evidenciju verificiranih vrtića pri Ministarstvu obrazovanja Republike Slovenije, čime se potvrđuje da zadovoljava sve propisane pedagoške i organizacijske standarde te omogućuje roditeljima ostvarivanje prava na javno sufinanciranje. Vrtić obuhvaća dvije skupine – mješovitu jasličku skupinu i mješovitu vrtićku skupinu – a oba programa provode se prema načelima pedagogije Marije Montessori.

Rad ustanove temelji se na stvaranju poticajnog okruženja koje podržava prirodan razvoj djeteta. Poseban se naglasak stavlja na poticanje samostalnosti, koncentracije, samodiscipline, unutarnje motivacije, osjećaja za red, odgovornosti i međusobnog uvažavanja. Prostor je organiziran u jasno strukturirane centre aktivnosti, opremljene bogatom Montessori didaktikom, što djeci omogućuje samostalan izbor materijala i slobodu u trajanju aktivnosti. Odgojitelji imaju ulogu promatrača, podrške i suigrača, a djeca uče kroz vlastitu aktivnost, istraživanje i iskustvo. Tijekom promatranja rada posebno je uočena visoka razina samostalnosti djece – djeca samostalno biraju aktivnosti, koriste male Montessori tepihe koje mogu uzeti i postaviti na pod te na njima raditi ili se igrati, čime se dodatno potiče osjećaj osobnog prostora, reda i koncentracije.

Posebnost Dječjeg vrtića Vesela hiša je i vlastita farma, edukacijski prostor na otvorenom koji se prostire na nekoliko hektara te uključuje vrt, staklenik, šumski prostor, voćke, gospodarske objekte i sjenicu. Farma služi kao prirodni centar za učenje i svakodnevni boravak djece na otvorenom, gdje djeca kroz izravno iskustvo razvijaju ekološku svijest, motoričke vještine, prostornu orijentaciju, samostalnost i povezanost s prirodom. Boravak na otvorenom, praktični rad, istraživanje prirodnih materijala i praćenje promjena u okolišu čine važan dio njihova odgojno-obrazovnog programa. Djeca aktivno sudjeluju u uzgoju povrća i drugih kultura u vrtu, a namirnice koje sama proizvedu koriste se u pripremi obroka, što dodatno razvija osjećaj odgovornosti, samostalnosti i povezanosti s prirodom.

U jasličkoj skupini naglasak je na razvoju osnovnih životno-praktičnih vještina i poticanju samostalnosti već od najranije dobi. Djeci su dostupni manipulativni materijali, senzorne aktivnosti i Montessori didaktika prilagođena njihovim razvojnim potrebama. Djeca već u ranoj dobi uče brinuti se o prostoru i materijalima, koriste male ručnike i krpice te nakon aktivnosti samostalno pospremaju materijale na predviđena mjesta. Za djecu koja ne govore slovenski jezik koriste se slikovni materijali kao podrška komunikaciji i razumijevanju.

U Dječjem vrtiću Vesela hiša vidljiva je visoka razina profesionalnosti, organiziranosti i topline u radu s djecom, kao i snažna orijentiranost prema ekologiji, održivom razvoju i svakodnevnom življenju ekoloških vrijednosti. Naglasak na razvoju samostalnosti, bogato pripremljeno okruženje, dosljedna primjena Montessori pedagogije te jedinstvena mogućnost odgoja u prirodnom okruženju farme ostavili su snažan dojam na sudionice mobilnosti.

Posjet Dječjem vrtiću Vesela hiša rezultirao je brojnim novim spoznajama i idejama koje će se, u skladu s mogućnostima, nastojati implementirati u odgojno-obrazovni rad Dječjeg vrtića Maslačak. Posebnu zahvalnost upućujemo pedagoginji Simoni Šalej na iznimnoj otvorenosti, kvalitetnoj komunikaciji te brojnim primjerima dobre prakse koje je s nama nesebično podijelila.

Osim profesionalnog usavršavanja, sudionice mobilnosti imale su priliku upoznati i krajobraz te kulturno-prirodnu baštinu Celja, uključujući Šmartinsko jezero, okolne šumske predjele te Stari celjski grad, čime je mobilnost dodatno obogaćena međukulturnim i iskustvenim učenjem.

Edukacijska rehabilitatorica Irena Vresk posjetila je u sklopu svoje Eramus + mobilnosti dječji vrtić u Rumunjskoj u kojem je boravila u periodu od 17.11.2025. – 20.11.2025. Svi djelatnici, a osobito odgojiteljica koordinatorica projekta Cristina Elena Voicu bili su vrlo brižni i topli domaćini.

Vrtić proširenog programa br. 8 nalazi se u Buzăuu, na ulazu u grad, u naselju Unirii-Sud, na adresi Unirii Street br. 10. Izgrađen 1975. godine, vrtić nudi obrazovne, savjetodavne i usluge skrbi, trajno povezane s potrebama i interesima djece te zahtjevima obitelji. U svom sastavu ima 5 jasličnih i 9 vrtićkih odgojno-obrazovnih skupina. Broj djece po skupinama jednak je kao i kod nas. U svakoj skupini rade 2 odgojiteljice po 5 sati, ali na način da su cijeli tjedan u istoj smjeni (jutarnjoj ili popodnevnoj). Od članova stručnog tima vrtić ima zaposlenog samo psihologinju koja dolazi dva puta tjedno.

U skupinama su upisana i djeca s teškoćama, iako blažim u odnosu na naše skupine. Međutim, ne postoje osobni pomagači, njegovatelji, niti treći odgojitelji koji bi bili financirani od strane osnivača. Roditelj koji to želi i ima mogućnost može biti svom djetetu osobni pomagač, no neki roditelji nemaju tih mogućnosti ili ne prihvaćaju da je djetetu potreban takav oblik podrške te ona uglavnom izostaje.

Gledajući prostorno – materijalni kontekst, vrtić se u velike razlikuje od vrtićkih skupina u Hrvatskoj, od organizacije sobe dnevnog boravka skupine do blagovaonice. U vrtiću u Buzauu soba dnevnog boravka kreirana je na način da su dječji krevetići podignuti uza zidove, a spuštaju se za vrijeme dječjeg odmora. Svaka soba dnevnog boravka ima slobodan središnji prostor na kojem su najmanje 2 velika tepiha, nekoliko dječjih stolova i stolica koje odgovaraju broju djece u skupini. Odgojno – obrazovni rad sličniji je radu u našoj „Maloj školi“ nego klasičnom principu rada u vrtićkim odnosno jasličnim skupinama. Većinu aktivnosti vodi odgojiteljica u krugu vodeći aktivnu raspravu s djecom te u igrama u pokretu. Iako u sobama dnevnog boravka postoje igračke (dio za simboličku igru, dio didaktičkog materijala), one su zastupljene samo u jednom dijelu sobe i u daleko manjem broju nego kod nas. Obzirom na takve mogućnosti glavni „poticaj“ uglavnom je odgojitelj. U svakoj skupini djeca uče o unaprijed pripremljenom sadržaju razgovarajući s odgojiteljicom o danoj temi, a nakon što im ona prezentira određeni sadržaj (npr. dijelove biljke) usmeno, te prikazujući edukativni film djeca istražuju materijale svojim osjetilima, izrađuju razne predmete i proizvode koristeći dani materijal (npr. krune od cvijeća, ježiće od krumpira i šibica, zimnicu) i zatim rade zadatke na radnim listovima (ne samo vrtićanci nego i djeca jaslične dobi). Djeca su vrlo vješta u grafomotoričkim vještinama, tako da većina djece jaslične starije skupine prilikom bojanja ne prelazi zadanu liniju.  Način rada sličniji je radu u našim nižim razredima osnovne škole nego u vrtićima.

Djeca odlaze obavljati svoje higijenske potrebe prema uputi odgojiteljice u za to predviđeno vrijeme (pauza), te ona ne izlazi iz sobe, a djecu u kupaoni čeka spremačica koja im pomaže da obave toalet i operu ruke. Nakon toga djeca se ponovno vraćaju u sobu dnevnog boravka te nastavljaju s radom.

Djeca konzumiraju obrok van sobe dnevnog boravka, u hodniku gdje su dugački stolovi i klupe za djecu.

Djelatnici imaju iskustva s Erasmus Ka2 i Ka1 programima. Dvije djelatnice pohađale su tečaj “Umjetnost kao terapija: samoizražavanje i posebne potrebe u umjetničkom obrazovanju” u Firenci u Italiji, a druge dvije tečaj u Portu: Future učionica: aplikacije za obrazovanje.

Koordinatorica Erasmus projekata, odgojiteljica Cristina Elena Voicu već 10 godina provodi simpozij “Knjiga kao uvjet kvalitetnog obrazovnog pristupa”, na međunarodnoj razini. Odgojitelji inicijatori predložili su redefiniranje uloge knjige u suvremenom obrazovnom procesu usmjerenom na korištenje alternativnih obrazovnih sustava poput obrazovnog softvera.

Pred kraj mobilnosti odgojiteljica Cristina Elena Voicu i edukacijska rehabilitatorica Irena Vresk razmjenile su dojmove i način rada u svom vrtiću te dogovorile daljnje oblike suradnje, prije svega uključivanje djelatnika DV-a Maslačak u projekte vezane uz važnost čitanja djeci od najranije dobi.

Logopedinja Anja Zorko i odgojiteljica Antonia Karaula  sudjelovale su u mobilnosti Erasmus+ pod nazivom „Recognizing and addressing autism and diverse communication disorders in early years“. Tečaj je održan u Valetti na Malti, od 27. 10. do 1. 11. 2025., uz sudionike iz Latvije, Irske i Mađarske.

U današnje vrijeme sve je više djece koja se suočavaju s različitim govornim i jezičnim poteškoćama, što predstavlja veliki izazov u odgojno-obrazovnom radu. Cilj tečaja bio je osnažiti odgojitelje i stručne suradnike za učinkovito prepoznavanje, razumijevanje i pružanje podrške djeci s komunikacijskim teškoćama.

Program je obuhvatio uvod u govorne i jezične poremećaje, dublje istraživanje područja poput fonološke svijesti i ekspresivnih jezičnih vještina te praktične strategije za rad s djecom iz spektra autizma. Kroz interaktivne aktivnosti – grupne rasprave, studije slučaja, analizu videozapisa i praktične vježbe – polaznici su imali priliku učvrstiti postojeća i usvojiti nova znanja.

Sudionice su se upoznale i s različitim  potpomognute komunikacije (AAC), izrađivale individualizirane planove podrške te razmjenjivale iskustva s kolegama iz Europe. Stečeno znanje bit će podijeljeno s kolektivom vrtića i primijenjeno u svakodnevnom radu kako bi se djeci osigurala što kvalitetnija i individualizirana podrška.

Odgojiteljice Ana Gabričević i Sandra Šimunić prisustvovale su tečaju “Innovative Teaching Methods” od 07.07.2025. do 11.07.2025. u organizaciji udruge Idevelop na Palma de Mallorci u Španjolskoj. To je prva mobilnost u sklopu Erasmus+ akreditiranog projekta “Vrtić svjetionik novih mogućnosti”. Ostali sudionici edukacije bili su iz Italije, Poljske, Slovačke i Mađarske.

Metodologija tečaja uključivala je interaktivne radionice, praktične vježbe i prezentacije. Cilj je bio upoznati polaznike s modernim alatima i nastavnim metodama koje mogu unaprijediti njihov pristup poučavanja. Sudionici su se upoznali s tehnologijom inovacija u obrazovanju kao što su Voki (govorni avatari), LearningApps (podrška učenju i poučavanju kroz razne aplikacije), Design Thinking (dizajnersko promišljanje), Story jumper (alat za kreiranje elektronske knjige) i Canva (alat za grafički dizajn). Okušali su se i u igri Kahoot na temu znanja o Španjolskoj.

Zašto integrirati tehnologiju u učenje? Tehnologija pomaže vizualno shvatiti koncept, prilagođava se drukčijim stilovima učenja, gradi dječje vještine za stvarni svijet, čini učenje mnogo aktivnijim i fokusiranijim. Na tečaju su sudionici osmišljali i provodili radionice pomoću digitalnih alata, a prilagođene djeci određene dobi. Jedan od zadataka je bio napraviti radionicu o Gradu Zaprešića koja će djeci pomoći u učenju.

Tijekom grupnog rada sudionici su trebali napraviti aktivnosti na moderan i na tradicionalan način te su prezentirali ostalima. Pomoću raznih upitnika samoprocjenjivali su sebe kao učitelja tj. odgajatelja te su nakon toga raspravljali o tome. Također su tijekom radionice smišljane pjesme o Mallorci pomoću digitalnog alata Perplexity. Završna aktivnost je bila izvanučionička. Voditeljica Alicia osmislila je igru i zadatke u aplikaciji Goose Chase. Aktivnost se provodila u muzejima Fundacio Pilar i Joan Miro te Pueblo Espanol de Palma de Mallorca.