Razvojni plan ustanove za mandatno razdoblje 2024.–2029. godine s aktivnostima i ciljevima za DV Maslačak

Područja unapređenja kvalitete rada

 Strategija ustanove

Vizija ustanove neodvojiva je od strategije. Ona nastaje strateškim razmišljanjem ravnatelja, ali i svih pojedinaca u ustanovi koji žele kritički i strateški razmišljati o poželjnoj budućnosti vrtića. Stoga je osobna i zajednička vizija DV Maslačak – ulaganjem u zaposlenike te partnerstvom s roditeljima razvijati potencijal svakog djeteta. Tako se omogućuje djeci da razvijaju vlastitu autonomiju, osobnost i kreativnost. Djeca postaju konstruktori svoga znanja, a odrasli oko njih podrška su izborima koji uvažavaju tradiciju i baštinu okoline u kojoj dijete odrasta. Obzirom na globalne izazove naglasak će se stavljati na njegovanje odnosa prema prirodi, zdrave stilove življenja, inkluziju, kreativnost i medijsku pismenost. Cilj predškolske ustanove je poticati razvojne kompetencije djece (Nacionalni Kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje), a ravnatelj treba promišljati o unapređenju svih područja kvalitete rada u suradnji s lokalnom zajednicom.

 Organizacijsko vođenje ustanove

Proces vođenja traži interakciju i uključivanje svih dionika u postizanju ciljeva. Vođenje odgojno obrazovne ustanove može se shvatiti kao proces utjecaja utemeljen na jasnim vrijednostima i stavovima te usmjeren na ostvarenje zajedničke vizije (prema Hitrec i sur. 2009.,43 (Suvremeno vođenje u odgoju i obrazovanju, Seme Stojnović- Hitrec 2014., 20)). Za razliku od tradicionalnog vođenja i hijerarhijskog modela uloga ravnatelja mijenja se u transformacijsko vođenje. Transformacijsko vođenje širi interese zaposlenih, potiče ih da shvate i prihvate s razumijevanjem ciljeve i misiju ustanove u kojoj rade te uzimaju u obzir dobrobit drugih ljudi, a ne samo osobne interese. Za uspješan rad potrebna je kombinacija transakcijskog i transformacijskog vođenja. Međuljudski odnosi su vrlo kompleksni, osobito u procesu vođenja te ih se ne može gledati samo iz jednog kuta. Ukoliko je naglasak stavljen na zadatak, rukovoditelj definira uloge, određuje tko će što raditi, kada, kako i gdje. To znači postavljanje ciljeva, određivanje rokova, organizaciju, provjeravanje i usmjeravanje. U predškolskoj ustanovi transakcijsko vođenje znači uspješno postavljanje strukture organizacije.

Suvremeno vođenje predškolske ustanove treba težiti demokratičnosti s distribucijom moći. Podjela uloga tada podrazumijeva prihvaćanje odgovornosti za odluke, postupke i realizaciju radnih zadataka, a distribucijom moći šalje se poruka povjerenja.

Svrha vođenja je stvaranje promjena i praćenje posljedica promjena. Suvremeno vođenje bavi se idejama. Liderstvo generira energiju, predočuje mogućnosti i podrazumijeva optimiziranje uzleta. Suvremeni vođe iniciraju promjene u suradnji s ljudima. Ovdje ostaje prostora za suptilnu podjelu uloga uz kvalitetnu komunikaciju i međusobno uvažavanje. Zajednička vizija tako će se moći nadograđivati kao temelj unapređenja odgojno obrazovne prakse. Ovdje je potrebno istaknuti ulogu Upravnog vijeća koje donosi odluke važne za budućnost ustanove te suradnju s njegovim članovima.

 Kultura ustanove

Dobrobit djeteta i njegov cjeloviti razvoj uvelike ovisi o kulturi ustanove. Najvećim djelom kulturu ustanove stvaraju njeni zaposlenici. Kako će zaposlenici razmišljati, kako će se osjećati i raditi te kako će se organizirati, svojim postupcima, utjecat će na odgojno obrazovne procese u predškolskoj ustanovi. Veliku ulogu u razvijanju kulture ustanove ima ravnatelj. Uvjerenje svih struktura zaposlenika o njihovoj uključenosti u ostvarenje zajedničke vizije jača samopouzdanje i zadovoljstvo unutar ustanove. Potrebno je stvarati ozračje međusobnog povjerenja svih sudionika odgojno obrazovnog procesa. Suradnja je važna dimenzija razvoja kvalitete i preduvjet zajedničke odgovornosti za djecu, prostor i cjelokupni proces rada. Važno je poticati međusobnu potporu, otvorenu raspravu, timski rad i kulturu dijaloga. Potrebno je njegovati uvažavajuću komunikaciju, angažiranost u procesu unapređenja, čime će se doprinijeti snažnoj povezanosti.

Prostorno materijalni i tehnički uvjeti rada

Prostorno materijalni i tehnički uvjeti rada dječjih vrtića propisani su Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju i Državnim pedagoškim standardima. U suradnji sa svim zaposlenicima potrebno je određivaiti prioritete za siguran boravak djece, zaposlenika i svih korisnika u vrtiću. Cilj je voditi računa o estetici prostora i poticajnom okruženju.

Ravnatelju je dužnost odgovorno i racionalno, prema potrebama vrtića, sa svojim suradnicima predlagati Financijski plan osnivaču vrtića, Gradu Zaprešiću. Odobrena sredstva, opet sa svojim suradnicima, kroz timski rad pravilno i prema prioritetima utrošiti, uvažavajući propise i zakone RH za proračunske korisnike.

Prostora za napredak i osiguranje kvalitete ima, unatoč novoizgrađenom područnom objektu Đalski i obnovljenom područnom objektu Trg mladosti 9. Centralni objekt u Hrvatske mladeži 4 podložan je stalnom obnavljanju zbog starosti objekta. U tom smislu potrebna je suradnja s osnivačem, apliciranje na povlačenje financijskih sredstava iz EU fondova te drugih projekata u Republici Hrvatskoj i korištenje sredstva javnih potreba Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

Obzirom na iskustvo rada DV Maslačak na pet dislociranih lokacija u proteklim godinama važno će biti ponovno uskladiti potrebe odgojno obrazovnog procesa na tri lokacije i stvarati povezanost cijele ustanove bez obzira na dislociranost.

 Zdravstveno–higijenski uvjeti rada i sigurnost

Mjere zdravstvene i higijenske zaštite te mjere pravilne prehrane utvrđene su Programom mjera zdravstvene zaštite djece, higijene i prehrane djece u ustanovama za rani odgoj. Stoga je potrebno voditi računa o tome da svi prostori ustanove budu čisti, a sanitarne prostorije potrebno je redovito dezinficirati.

Poseban naglasak potrebno je staviti na provođenje mjera zdravstvene zaštite, osigurati protupožarnu zaštitu, planirati sanitarni i zdravstveni nadzor u suradnji s nadležnim službama i institucijama, provoditi redovite vježbe evakuacije i sl.

U predstojećim izazovnim vremenima ravnatelj ustanove treba predviđati i planirati provođenje edukacija za sve zaposlenike vezane za sigurnosno zaštitne i zdravstvene programe. Cilj je  prevenirati pretilost djece i ovisnost o medijima kroz njegovanje zdravih stilova življenja i poticanje na senzomotoričke aktivnosti.

 Dužnost je ravnatelja u suradnji s osnivačem vrtića osigurati materijalne i tehničke uvjete koji će doprinositi sigurnom i stimulativnom boravku djece i radnika.

Vrlo važan cilj je voditi računa o ekološkoj dimenziji kurikuluma ustanove. To znači  ekonomično koristiti sve resurse, smanjiti i pravilno zbrinjavati otpad.

 Kurikulum i odgojno obrazovni proces

Oblikovanje Kurikuluma temelji se na pažljivom promatranju i slušanju djece te na dokumentiranju njihovih aktivnosti. Shvaćanje djeteta kao osobe koja ima svoju kulturu, svoje potrebe i svoja prava vodi napuštanju jedinstvenih standarada za svu djecu u korist poštovanja, prihvaćanja i razumijevanja različitosti djece. Kurikulum će težiti i europskoj povezanosti na digitalnim platformama e Twinning i drugo te daljnjem uključivanju u Erasmus projekte KA1 i KA2. To znači odgovorno pristupiti korištenju financijskih sredstava u sljedećim godinama i dobivenoj mogućnosti razmjene iskustva na europskoj razini uključivanjem što više odgojitelja i stručnih suradnika. Ovdje treba istaknuti ciljeve rada na razvoju digitalnih kompetencija djece i zaposlenika, inkluziji djece s posebnim potrebama, radu s potencijalno darovitom djecom i razvoju suradničke kulture ustanove.

Oblikovanje kurikuluma ranog odgoja i obrazovanja zahtjeva visoku razinu fleksibilnosti i prilagodljivosti mogućnostima, potrebama i interesima djece. U tu svrhu korisnicima vrtića nudi se mogućnost izbora programa kao što su poseban kraći program rada s darovitom djecom. Ovdje ravnatelj prati i osluškuje mogućnosti i kompetencije odgojno obrazovnih radnika.

Najvažniji cilj je osigurati osobnu, emocionalnu i tjelesnu, obrazovnu i socijalnu dobrobit djeteta.

Treba istaknuti cjeloviti razvoj, odgoj i učenje djece te razvoj dječjih kompetencija: komunikacija na materinskom jeziku, komunikacija na stranim jezicima, matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju, digitalna kompetencija, učiti kako učiti, socijalna i građanska kompetencija, inicijativnost i poduzetnost, kulturna svijest i izražavanje.

 Ljudski resursi

Za kvalitetu rada ustanove područje ljudskih resursa izuzetno je važno. Kadrovska ekipiranost određuje se Državnim pedagoškim standardima i suradnjom s osnivačem.

 U DV Maslačak s 01. 09. 2025. godine ekipiran je stručni tim. Različito obrazovanje i stručnost doprinijet će multidisciplinarnom pristupu svim izazovima. Bit će potrebno povezati vrijednosti koje postoje u ustanovi s novim inicijativama. U vrtiću se zapošljavaju nove strukture zaposlenika čija radna mjesta su propisana Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju, ali i Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu ustanove. U nedostatku odgojno obrazovnog kadra na tržištu rada nameće se potreba za reorganizacijom timova odgojitelja po odgojnim skupinama vodeći računa o zadovoljstvu svih dionika. Zato u tom području rada odluke treba donositi timski poštujući zakonske odredbe i potrebe ustanove.

Kroz viziju ustanove istaknuta je potreba kontinuiranog ulaganja u edukacije zaposlenika. Stručno usavršavanje i osposobljavanje svih radnika povećat će njihove kompetencije i donositi dobrobit unapređenju ustanove. Ovdje se misli i na administrativno tehničko osoblje. Nužno je u tom smjeru davati potporu i poticaje: organizacijske, materijalne ili bilo koje druge prirode.

Profesionalno usavršavanje usmjereno je prema trajnom unapređenju odgojno obrazovne prakse. Cilj je kroz profesionalni razvoj odgojitelja pomicati granice u znanju, uvjerenjima  i djelovanjima kroz akcijska istraživanja. Na taj način bolje se istražuje, razumije i mijenja vlastita praksa. Stručni djelatnici vrtića kroz svoj profesionalni razvoj pretvaraju se tada u refleksivne prijatelje koji pomažu jedni drugima i šire vlastite perspektive.

Razviti težnju ka cjeloživotnom učenju nužnost je koja doprinosi osobnom i kolektivnom zadovoljstvu i razvoju.

Suradnja s užom i širom društvenom zajednicom

Aktivno sudjelovanje vrtića u životu lokalne zajednice prilika je za njegovo predstavljanje i ukupno djelovanje. Time se otvara prostor za izravnu i neizravnu pomoć u ostvarivanju i unapređivanju kvalitete rada.

Iz ekološke dimenzije kurikuluma ustanove bit će važno surađivati s ustanovama koje mogu pomoći u prihvatljivom zbrinjavanju otpada. Prije svega ovdje se misli na tvrtku Zaprešić d.o.o.,  Gradsku upravu i druge udruge koje se bave ekološkom tematikom.

U procesu suradnje s roditeljima cilj je nastaviti partnerski odnos u odgojno obrazovnom radu, biti otvoren i vidljiv za suvremene potrebe roditeljstva. Tu pripadaju prihvatljivi oblici komunikacije preko suvremenih medija uz jasno postavljene granice.

Kontakti sa srodnim ustanovama koje se bave brigom za djecu i mlade nužne su za redovovito obavljanje djelatnosti: MZOM, AZOO, UFZG, OŠ A. Augustinčić, OŠ LJ. Gaj, Dom zdravlja, HES, CeZaM, POU Zaprešić, Muzej M. Skurijeni, Hrvatski zavod za socijalni rad – područni ured Zaprešić, Policijska postaja Zaprešić, Turistička zajednica Zaprešić, Ogranak Matice Hrvatske Zaprešić, Gradska knjižnica A. Kovačić, TV Zapad, ZFM, udruge iz domene sporta i rekreacije. Tu izvrsnu suradnju potrebno je nastaviti i dalje.

Ravnatelj prati zakonodavstvo koje propisuje MZOM, a jedan od ciljeva je praćenje propisa vezanih za napredovanja u struci, ali i zapošljavanje novih kadrova u vrtićima. DV Maslačak ima organizacijske i prostorne resurse za organizaciju stručnih skupova što će se i nastojati ostvarivati u suradnji s lokalnom, profesionalnom i akademskom zajednicom.

Proces praćenja i vrednovanja

Analiziranje i procjenjivanje uspješnosti rada temelj je ostvarivanja napretka u kvaliteti rada dječjeg vrtića. Uloga dokumentiranja u praćenju, vrednovanju i unapređenju kvalitete od velike je važnosti i jedan je od obavezanih ciljeva rada.

Ravnatelju je cilj imati Tim za kvalitetu kojeg je i sam član i osiguravati preduvjete za njegov rad. Tim brine o provedbi samovrednovanja ustanove. Ovaj unutarnji proces usmjeren je na uvide u trenutno stanje u ustanovi, no potrebno je analizirati pozitivna postignuća, detektirati probleme te predlagati strategije njihova rješavanja.

Važno je znati potrebe roditelja i dobivati povratne informacije o njihovom zadovoljstvu programom. I dalje će se koristiti različiti mjerni instrumenti za donošenje godišnjih izvješća o radu vrtića. Putem Odgojiteljskih vijeća, sastanaka timova i sastanaka Upravnog vijeća DV Maslačak donosit će se zaključci o daljnjim aktivnostima, proširivanju Kurikuluma ustanove ili mijenjanju odgojno obrazovne prakse.

 Zaključak

Pri izradi strategije ustanove osluškivala sam interese i potrebe zaposlenika, ali i potrebe novih mladih generacija roditelja, djece i zaposlenika. DV Maslačak javna je ustanova u gradu mladih obitelji i  gradu prijatelju djece u kojem će biti potrebno naći ravnotežu za sve buduće potrebe njege, skrbi, odgoja i obrazovanja predškolske djece. Uvidom u suvremenu pedagošku literaturu i legislativu neki od ciljeva sami se nameću. Noviji akti DV Maslačak koji su doneseni u suradnji sa zaposlenicima i osnivačem pomogli su mi u fokusiranju na bližu poželjnu budućnost.

Gordana Anna Hübl, mag.praesc.educ.

Literatura

Antulić Majcen, S., Pribela Hodap, S. (2017) Prvi koraci na putu prema kvaliteti, NCVO

Kolektivi ugovor DV Maslačak i Gradonačelnik Grada Zaprešića, 2023.

Kurikulum DV Maslačak 2022./23. – 2027.28

Ljubetić, M. (2009) Vrtić po mjeri djeteta, Školske novine, Zagreb

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, MZO, NN 5/15

Priručnik za samovrednovanje ustanova ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja, (2012) NCVO, Zagreb

Seme Stojnović, I.,Hitrec, S. (2014) Suvremeno vođenje u odgoju i obrazovanju, Golden Marketing. Tehnička knjiga, Zagreb

Slunjski, E. (2018) Izvan okvira 3, Vođenje: prema kulturi promjene, Element, Zagreb

Sučić, G. (2022) Obrazovni menadžment, Školska knjiga, Zagreb

Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi NN 10/19, 107/07,94/13, 98/19, 57/22 i 101/23