Kategorija: Kutić stručnih suradnika

06. 03. 2025. Europski dan logopedije

Svakog 6. ožujka obilježava se Europski dan logopedije. Ovogodišnja tema Dana logopedije je “Okruženje obogaćuje komunikaciju” pa smo tim povodom napravili plakat koji prikazuje kako okruženje djeluje na komunikaciju i zašto je važna poticajna okolina u ranom razvoju govora, jezika i komunikacije kod djece.

 

 

Humanitarna akcija “Solidarnost na djelu”

U prostorijama DV Maslačak ravnatelju i djelatnicima Crvenog križa Zaprešić predana je donacija prehrambenih proizvoda i higijenskih potrepština koje su u sklopu humanitarne akcije “Solidarnost na djelu” prikupljala djeca, roditelji i djelatnici vrtića. Humanitarna akcija provođena je tijekom listopada i studenog. Donacija će se iskoristiti za popunjavanje paketa pomoći korisnicima socijalne trgovine. Ovakvim akcijama djecu se potiče na aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu lokalne zajednice i širenje humanitarnih ideja.

Zahvaljujemo se svim roditeljima i djeci na osobnom doprinosu, donacijama i sudjelovanju u ovoj akciji kojom je još jednom potvrđeno kako se humanost, velikodušnost, empatija i suosjećanje uče i razvijaju “od malih nogu”.

Europski dan logopedije

 

Svake godine 6. ožujka se obilježava Europski dan logopedije, znanosti koja se bavi prevencijom, dijagnostikom te tretmanom poremećaja govora, glasa, jezika, gutanja, slušanja, čitanja, pisanja, računanja i ostalih komunikacijskih poremećaja. 2024. godine se taj dan obilježava pod nazivom “Suradnja s drugim stručnjacima, roditeljima i skrbnicima”

Logoped je neovisni stručnjak koji se bavi poremećajima komunikacije, jezika, govora, glasa i gutanja kod djece i odraslih.  Međutim, kako bi se ostvario maksimalan napredak, te pružila najbolja moguća usluga pacijentima, potrebna je suradnja stručnjaka različitih profila, roditelja i skrbnika. To je temelj uspješnog rada logopeda.

Logoped u vrtiću, kao i u drugim ustanovama,  radi u multidisciplinarnom okruženju gdje surađuje sa stručnjacima drugih profila. Otvorenost za dijeljenje informacija, razumijevanje različitih pristupa i zajedničko postavljanje ciljeva ključni su za učinkovitu suradnju. Redoviti sastanci tima omogućuju razmjenu ideja i strategija te prilagodbu terapije prema potrebama djeteta.

Osim suradnje sa stručnjacima različitih profila, roditelji i skrbnici važan su čimbenik u logopedskoj terapiji, posebno kod djece. S jedne strane,  aktivno slušanje briga, iskustava te opažanja roditelja uvelike pomažu logopedu u kreiranju specifičnih terapijskih aktivnosti. S druge strane logoped pružanjem informacija i edukacijom roditelja pospješuje razumijevanje djetetovih potreba, ali ih osnažuje da podrže terapijske aktivnosti i vježbe kod kuće.

U vrtićkom okruženju također je važna suradnja odgojitelja i logopeda.  Odgojitelji uz pomoć i savjete logopeda stvaraju uvjete za poticanje djetetovog govorno jezičnog razvoja u svom prirodnom okruženju kroz igru i druge aktivnosti.

Navedene suradnje se temelj  na kojem logoped  gradi pristup svakom djetetu, prati njegov napredak te prema tome kontinuirano usklađuje svoj rad i tijek terapije.

U konačnici, uspješna suradnja s drugim stručnjacima, roditeljima i skrbnicima ključna je za postizanje najboljih rezultata u logopedskoj terapiji. Samo kroz timski rad i individualizirani pristup, logoped može pružiti optimalnu podršku svakom djetetu u razvoju i unaprjeđenju njegovih komunikacijskih, govornih i jezičnih vještina.

Pripremila: logopedinja Anja

 

Poticanje razvoja grafomotoričkih vježbi kod djeteta predškolske dobi

Što je grafomotorika?

  • Grafomotorika je sposobnost držanja olovke i pisanja,odnosno motorička sposobnost pisanja slova.

Poželjne grafomotoričke vještine prije polaska u školu kod djeteta su:

  • postojanje fleksibilnosti šake i prstiju, dijete pravilno drži olovku, linija mu je jasna, adekvatnog pritiska
  • da crta prepoznatljive crteže
  • da po uzorku zna povlačiti linije od crte do crte, od točke do točke, ravne kružne i valovite linije
  • da zna precrtati geometrijske likove: krug, kvadrat, trokut, romb
  • da zna napisati svoje ime velikim tiskanim slovima

Igre za razvoj fleksibilnosti šake i prstiju (sve aktivnosti fine motorike)- prilikom izvođenja ovih aktivnosti voditi računa o interesima djeteta:

  • Vrtjeti loptice za stolni tenis u ruci
  • Skupljati prstima male predmete i zadržati u šaci, a zatim jedan po jedan stavljati na površinu stola
  • Uvlačenje vezica u cipele
  • Navijanje igračaka
  • Odvrtanje i zavrtanje poklopaca na bocama, vijaka i matica na vijcima
  • Savijanje papira (izrada aviona, lepeze, šatora, kapa)
  • Rezanje škarama
  • Skupljanje i ljepljenje sitnih komadića papira, tkanine, sjemenki (možete izrađivati različite mozaike od papira, tkanine sjemenki)
  • Gužvanje i trganje starih novina
  • Nizanje perli na konac (neka dijete radi ogrlice, narukvice od perlica različitih veličina, možete s djetetom obojati tjesteninu pa i od toga izrađivati narukvice, ogrlice)
  • Igre kockama i slagalicama (igrati se kockama različitih veličina, pustiti mašti na volju i neka dijete radi od kocaka različite konstrukcije, ova vježba se može iskoristiti i za razvoj vizualne percepcije- građenje kockama po modelu)
  • Vezanje čvorova od užadi različitih debljina
  • Povlačenje patent zatvarača palcem i kažiprstom
  • Zakopčavanje i otkopčavanje dugmadi, zatvarača
  • Modeliranje i igre tijestom, glinom, plastelinom (raditi male kuglice od plastelina i stiskati ih palcem i kažiprstom, mijesite kolače, igrajte se s modlicama)
  • Šivanje (prilikom toga se ne misli na šivanje s iglom i koncem, nego se može od kartona izrezati neka životinja ili cvijet i izbušiti rupe sa bušilicom za papir, i dijete može provlačiti vezice za cipele kroz rupice i oponašati šivanje)
  • Šiljenje olovaka, bojica
  • Crtanje po sipkom materijalu (crtanje prstima, štapićima, kistom- neka dijete nacrta samostalno nešto što želi ili neka precrtava različite oblike, linije, slova i brojeve)
  • Bojanje kistom po velikim površinama papira
  • Potaknite dijete da vam pomaže u kućanskim poslovima (usisavanje, brisanje prašine, postavljanje i raspremaje stola, slaganje čarapa, vješanje i slaganje veša)- sve su ovo aktivnosti koje pozitivno utječu na razvoj spretnosti šake i prstiju, a djeci bi mogle biti zanimljive
  • Prijedloge aktivnosti pogledajte na sljedećoj poveznici:

https://pin.it/2mj2xft

Za razvoj grafomotorike vrlo je važna i okulomotorna koordinacija (združena akcija očiju, ruku i prstiju). Da bi se kod djeteta razvila okulomotorna koordinacija možete se s djetetom igrati:

  • Igre balonima (dodavanje, hvatanje balona u zaku, udaranje balona reketima, bušenje balona od sapunice)
  • Razne igre s loptom (bacanje, hvatanje lopte, udaranje lopte nogom)
  • Gađanje loptama različitih veličina u cilj (bacanje lopte u koš na podu, u koš u zraku, kroz razno razne obruče, kuglanje, gađanje limenki- natjecateljske igre tko će više loptica ubaciti, tko će više čunjeva/ limenki srušiti)

  • Igre pecanja (djetetu se može napuniti posuda vodom ili nekim drugim sipkim materijalom i dijete može pecati igračke iz te posude grabilicom za juhu, hvataljkom za led i sl.)

Prilikom bojanja, crtanja i pisanja važno je paziti da dijete sjedi u pravilnom položaju koliko god je to moguće- da su mu stopala na podu, koljena pod pravim kutem, lakat spušten na stol.

Prije provođenja predvježbi pisanja bitno je odrediti dominantnu ruku. Do pete godine, 90 posto djece pokazuje sklonost upotrebi jedne ruke u većini aktivnosti koje se vrše rukama. Neka dijete što češće bude u prilici crtati i bojati i nemojte utjecati na to u kojoj će ruci držati olovku.

Bitno potaknuti dijete da prilikom pisanja piše s lijeva na desno i odozgo prema dolje.

Kako s djetetom vježbati pravilan hvat olovke?

Dijete bi oko 6. godine trebalo imati razvijen pravilan hvat olovke- držanje olovke troprstim hvatom, gornji dio olovke naslonjen između palca i kažiprsta

  • Uz pomoć salvete- zgužvati salvetu i dati djetetu da s dva prsta (prstenjakom i malim prstom) drži salvetu, a olovku drži palcem i kažiprstom

  • Razni držači za olovke

  • Olovke s udubinama za prste

  • Gumice za kosu (napravi se osmica od gumice)

  • Uz pomoć kvačice

Potičite dijeta da boja unutar zadanih linija, da crta, pritom se koristite djetovim dragim likovima iz crtanih filmova, režite škarama po raznim linijama, izrezujte jednostavne oblike (kvadrat, krug, trokut) i od njih izrađujte kuće, ljude, vozila… prilikom izvođenja vježbi grafomotorike uvijek krenite od lakših zadataka prema težima (prvo neka dijete crta ravne linije, pa kose linije i tek onda valovite).

Prijedloge vježbi pogledajte na sljedećoj poveznici:

https://pin.it/2sysB7t

Prilagodite djetetovu aktivnost njegovim potrebama i interesima, družite se i igrajte zajedno, budite strpljivi, ostanite zdravi i sretni.

Pripremila Tihana Picak, prof.defektolog

Blagdani i darivanje?

Prosinac je mjesec koji nerijetko provedemo smišljajući što kome pokloniti pod bor, trčeći po dućanima i zaboravljajući što je u ovo doba godine uistinu bitno. U cijelo to „blagdansko ludilo“ uključena su i djeca koja sa svojim željama i pismima Djedu Božićnjaku često roditelje dovode do još većeg pritiska.

Svi imamo svoje želje pa tako i djeca, i svi na njih imamo pravo. Međutim, želje nisu nužno odraz naših potreba. Možemo željeti skupi automobil, ali zapravo nam je za prijevoz od jedne do druge točke dovoljno i skromnije prijevozno sredstvo. Lijepo je kada nam se želje ispune, ali istovremeno možemo ugodno živjeti i ako ne bude tako. Za život nam trebaju hrana, voda, piće, krov nad glavom, ali treba nam i da se osjećamo prihvaćeno, da imamo podršku drugih, da smo na sigurnom i da imamo priliku razvijati vlastite potencijale. Za djecu je važno da su njihove potrebe zadovoljene i odgovornost odraslih je da bude tako, dok zadovoljavanje želja ovisi mogućnostima, ali i tome koliko su one usklađene s potrebama. Na primjer, dijete može željeti svaki dan jesti puno slatkiša, ali to nije u skladu s njegovom potrebom za zdravom prehranom. Također, dijete može željeti novi skupi bicikl, ali to možda nije u skladu s financijskim mogućnostima roditelja.

Odrasli naravno žele ugoditi djeci, razveseliti ih te im stoga često nešto i kupuju. No jesu li stvari koje kupujemo doista najbolji način za razveseliti dijete? Ponekad zasigurno jesu ali povezujemo li sreću i poklone prečesto zajedno djeca mogu naučiti krive vrijednosti. Autori koji se bave roditeljstvom ističu kako djeca čiji roditelji su skloniji ljubav i pažnju pokazivati kroz poklone i kupovinu novih stvari u odrasloj dobi mogu biti sklona ljubav i prihvaćanje gledati kroz materijalno. S vremenom djeca počinju imati sve veća očekivanja od poklona, budu razočarana kada ta očekivanja nisu ispunjena i dobiveni pokloni im brzo dosade. Količina i vrijednost poklona ne mogu zamijeniti količinu i vrijednost zajedničkih trenutaka i iskustava s djetetom. Koliko se igračaka i stvari iz svog djetinjstva sjećamo, a koliko zajedničkih lijepih trenutaka s obitelji i drugim važnim osobama? Često se ljutimo kada kod djece primjećujemo da su usmjerena na materijalno i inzistiraju na kupovini novih stvari, ali prije nego što ih osudimo, potrebno je da preispitamo sebe. Koliko mi manjak pozitivnih iskustava zamjenjujemo vrijednim i novim stvarima, koliko smo mi sami usmjereni na materijalno? Znamo da djeca u velikoj mjeri uče po modelu, upijajući ponašanje odraslih. Stoga u svojim ponašanjima djeca često preslikavaju naučena ponašanja odraslih.

Osim preispitivanja vlastitog odnosa prema materijalnom, jasno postavljanje granica u kupovanju omogućit će djetetu više prostora za druge izvore zadovoljstva, realnija očekivanja od poklona i više uživanja u poklonima koje dobije. Kod postavljanja granica važno je da prvo uvažimo djetetovu želju i osjećaje (npr. „Vidim da jako želiš novi romobil.“, „Vidim da si tužan jer nisi dobio nove Legiće.“). Nakon tog jasno i kratko postavljamo granicu (npr. Sada ne kupujemo poklone, već stvari za ručak.“, „Za Božić ne kupujemo skupe poklone.“, „Sada ne možeš dobiti romobil.“). Na kraju, nudimo djetetu alternativu odnosno nešto što može kontrolirati i birati, a pri tome je važno da to bude nešto realno i nama prihvatljivo te će mogućnosti ovisiti o specifičnoj situaciji.

Također, može biti korisno ako u svakodnevnim situacijama s djetetom spontano razgovaramo o tome kako su nam ugodne i vesele nas zajedničke aktivnosti, reflektiramo djetetove osjećaje u tim lijepim zajedničkim trenutcima te razgovaramo s djecom o tome što nas sve osim novih stvari čini sretnima i koliko nam je za sreću važna povezanost s drugima u odnosu na materijalno.

Na kraju, kada ovih dana budete uz osjećaj krivnje odustajali od kupnje još jedne igračke za svoje mališane, sjetite se da postupate ispravno, da vas broj poklona ne čini boljim roditeljem te da je zadovoljstvo zbog poklona kratkotrajno, dok ono trajnije stanuje u nama. Zato umjesto šetanja po dućanima iskoristimo vrijeme u zajedničkom pečenju kolača, izradi poklona ili čestitka za druge, gledanju božićnih filmova te na taj način stvarajmo zajedničke uspomene i pokazujmo djetetu ljubav i pažnju!

Pripremila pedagoginja Matea prema tekstu:

„Kuuupi miii!“ – što djeci stvarno treba? Centar Proventus

Skip to content