Kategorija: Kutić stručnih suradnika

ŠTO ĆE SE NAĆI ISPOD BORA?

Uloga roditelja u najranijoj dobi je, između ostalog, da prenose djetetu vrijednosti koje su im važne i koje odluče njegovati u svojoj obitelji. U tom duhu obilježavanje blagdana i način na koji će to obitelj činiti treba biti u skladu s osobnim i obiteljskim vrijednostima koje roditelji žive. Na tragu toga i pitanje poklona ostaje na odluci obitelji. Međutim, djeca su danas više nego ikad izložena medijima i reklamama kroz koje se promoviraju igračke koje uvelike mogu premašiti obiteljski budžet, ali isto tako mogu predstavljati raskorak s vrijednostima koje obitelj živi. Nerijetko se djeca nađu i u natjecateljskom duhu natječući se s prijateljima tko ima bolje igračke, odjeću, a sve češće i mobilne uređaje. Važna činjenica vrijedna naglaska je da djeca zasigurno znaju svoje želje, no ne nužno i potrebe. U tom slučaju roditelji postupaju odgovorno i drže granice koje proizlaze upravo iz vrijednosti obitelji. Držanjem postavljenih granica djeca će moći učiti i razvijati samoregulaciju uz roditeljsku pomoć, razumijevanje i prihvaćanje. Brojna istraživanja pokazuju da su djeca u fokusu medija kao posredni potrošači upravo zbog činjenice da su djeca kroz medije izložena različitoj lepezi proizvoda koja bojom, glazbom, dinamikom i svim popratnim sadržajima privlače djecu i šalju poruku da im upravo to treba a roditelji skloni popuštanju u želji da svoju djecu učine sretnima.

Osim toga, svrha medija danas je stvoriti društvo potrošača koji stalno želi više, pri čemu su djeca glava ciljana skupina jer predstavljaju buduće tržište.

Blagdani su pred nama i nema sumnje kako će djeca pod borom pronaći poklon.

Prije kupovine pitajte se:

  • Zašto djetetu kupujem ovaj poklon (da ispunim njegovu želju ili možda biram poklon koji je u skladu s dobi i razvojnim mogućnostima djeteta?)
  • Pazim li na to kupujem li djetetu još jedan poklon koji će svoje mjesto ubrzo pronaći u otpadu jer je nekvalitetan i potencijalno štetan?
  • Premašuje li poklon naš budžet i što točno predstavlja?

Pri kupnji poklona također razmislite o:

  • Karakteristikama i Multifunkcionalnosti te potiče li poklon/igračka na razmišljanje, logičko zaključivanje, razvoj mašte.

Ako članovi obitelji žele sudjelovati u kupnji poklona, uvijek možete savjetovati i izraziti svoju potrebu, sprječavajući tako bespotrebno gomilanje nefunkcionalnih igračaka. Osim toga, poklon može biti i ulaznica za muzej, predstavu, biljka o kojoj će dijete brinuti…poklon može biti iskustvo!

I za kraj, sjetite se da u užurbanom svijetu u kojem živimo, najbolji poklon djeci smo MI SAMI, naše vrijeme i prisutnost. Niti jedan poklon to ne može zamijeniti. Djeca neće biti manje sretna ako ne dobiju poklon kakav su htjeli nego ako ne dobiju roditelja kakvog trebaju.

 

 

Pripremila: pedagoginja Lucija Mišković

FLOORTIME TERAPIJA

Floortime je terapijski pristup koji je osmislio dr.med. i psihijatar S. Greenspan, a obuhvaća tri osnovne komponente prema „DIR modelu“: D (developmental) – funkcionalnu emocionalnu razvojnu razinu; I (individual differences) – odnosi se na djetetove posebnosti u senzornoj obradi i modulaciji senzornih podražaja; R (relationship based) – temelji se na odnosima između djeteta i odrasle osobe; odrasli se treba prilagoditi svojim afektivnim stanjem djetetovoj osobnosti (npr. umirujuće djelovati na živahno dijete).

Djeca s teškoćama u razvoju često imaju senzorne teškoće, odnosno teškoće obrade ili modulacije podražaja. Dijete može biti nedovoljno osjetljivo na neke podražaje, a na druge previše osjetljivo. Npr. izrazito živahno dijete treba puno više vestibularnog unosa (kretanja), tj. njegovom živčanom sustavu treba puno više podražaja da bi taj podražaj dijete uopće registriralo, odnosno da bi reguliralo svoje stanje. Neka djeca preosjetljiva su na vestibularne podražaje, pa izbjegavaju promjene položaja glave u odnosu na tijelo. Neka djeca burno reagiraju na jače zvukove, a druga kao da vas „dožive“ tek kad mu se obraćate glasnijim, živahnim glasom.

Neka su djeca pretjerano osjetljiva na dodir, te im smeta gužva, igre u krugu, smeta im kad se prilikom pranja ruku nehotice poprskaju vodom, a u situacijama kad nad time imaju kontrolu sklona su se igrati mokrim i „prljavim“ materijalima, sjesti vam u krilo, dodirivati druge.

Dijete s teškoćama u slušnoj obradi iako čuje, teško shvaća značenje vaših riječi, te se možda ne odaziva kad ga zovete.

Moguće je da dijete ima poteškoća i u motoričkom planiranju i nizanju (sekvencioniranju radnji i ideja) – nije u stanju osmisliti npr. što bi radilo s igračkom, na koje bi ju sve načine moglo koristiti, te njegova igra djeluje besciljno i stereotipno (npr. vozi autić naprijed-natrag; baca igračke na pod…). Takvo dijete obično ponavlja tuđe riječi ili rečenice (najčešće iz crtića, ili ponavlja pitanja koja mu drugi postave…), ali još ne koristi govor kako bi izrazilo svoje želje, osjećaje i namjere. Dakle, govor je prisutan, ali ga dijete ne koristi u svrhu komunikacije.

Dijete s teškoćama u vizualno-prostornoj obradi teško pronalazi stvari. Prilikom igre skrivanja predmeta, dijete obično nema ideja na kojem bi se još mjestu moglo potražiti predmet.

Prvi korak u Floortime terapiji je slijediti dijete, što znači pridružiti se njegovoj igri odnosno interesu kao aktivan suigrač. To znači biti tu i sada samo za dijete i to mu jasno dati do znanja svojim komunikacijskim pristupom. Cilj je da dijete bude više zainteresirano za socijalnu nego materijalnu okolinu (igračke), da se u interakciji s nama osjeća sigurno i zadovoljno. Tu privilegiju, da dijete poželi učiti od nas, igrati se s nama, komunicirati s nama treba „zaraditi“ kod djeteta iskazujući mu ljubav i prihvaćanje, osluškujući njegove potrebe, aktivno se baveći djetetom. No, dok djeca urednog razvoja taj miljokaz dosežu spontano i prirodno, djeca s teškoćama trebaju pomoć odraslih koji razumiju njihov senzorni profil i prilagođavaju se svojim pristupom djetetu i njegovoj razvojnoj razini.

Nakon što pridobijemo djetetovu pažnju i kad izgradimo s djetetom takav odnos u kojem ono želi sudjelovati, cilj nam je što duže održavati interakciju razmjenjući s djetetom geste u dijaloškom obliku. U želji da se dijete uspinje po razvojnoj ljestvici, prilikom interakcije nam je zadatak stalno smišljati nove izazove, problemske situacije koje dijete treba rješavati u početku fizički (npr. otvoriti neku kutiju, pronaći nešto skriveno u maminom džepu, smisliti kako uz pomoć druge osobe doći do predmeta na vrhu ormara), verbalno rješavati potencijalne konflikte…)., a na višim razvojnim razinama i na simboličkoj razini. U skladu s načelima Floortimea, takvi problemski zadaci postavljaju se pred dijete unutar igre, odnosno u sklopu konverzacije sa starijim djetetom, tako da dijete nema osjećaj da uči specifičnu vještinu. Osim toga, dijete nastoji doći do rješenja takvog zadatka sâmo smišljajući strategije i ponukano vlastitim interesom.

Šest je osnovnih emocionalnih razvojnih miljokaza: zajednička (združena) pažnja i sposobnost samoregulacije; intimnost (interes za socijalnu okolinu); dvosmjerna neverbalna komunikacija; preuzimanje inicijative i zajedničko rješavanje problema koristeći se bogatim jezikom gesti; simbolička i smislena upotreba ideja (pojava govora, osnove simboličke igre); logička razina (dijete je u stanju započeti i smisleno održavati konverzaciju).

Smisao Floortime-a je učiti dijete ophoditi se s drugima, komunicirati i razmišljati na sve višem nivou, odnosno da dijete postane spontano u komunikaciji, emocionalno toplo i empatično, kreativno i asertivno.

Priredila: Irena Vresk, edukacijski rehabilitator i Floortime terapuet 3. stupnja

 

ŠUMSKA PEDAGOGIJA

Šumska pedagogija disciplina je koja povezuje upoznavanje šumskih ekosustava s odgojno obrazovnim radom u prirodnom okruženju. Promovira šume kao zdrave lokacije za učenje, kao jedinstvenu okolinu koja omogućava senzorna iskustva, znatno više nego drugi ekosustavi. Šuma potiče sposobnost promatranja i slušanja, stimulira socijalne interakcije među djecom i pomaže u prevladavanju negativnog utjecaja stresa.

ZAŠTO ŠUMA

U ODGOJNO-OBRAZOVNOM RADU?

  • idealno okruženje za cjelovito učenje, istraživanje, razvijanje jer obiluje bojama, mirisima, zvukovima, oblicima, raznim vizualnim doživljajima
  • djeca će se s najvećim užitkom igrati upravo na otvorenom, u prirodnom okruženju i aktivno istraživati
  • puno prirodnog materijala koji je sam po sebi poticajno sredstvo za učenje, istraživanje, likovno i glazbeno stvaranje, ali i pomoću kojeg možemo, zajedno s djecom, izraditi razna didaktička sredstva čime šuma postaje naš saveznik u učenju

“To je posao djeteta, da trči, da skače, da bude što više na igralištu, u šumi, u parku, ali i da se isprlja, da padne, da pokisne.. .da bude u kontaktu s drugom djecom, s odraslima, sa sobom, i da kroz ove situacije razvija svoje motoričke, emocionalne i socijalne vještine“

Osnovna načela šumske pedagogije istaknuta su na mrežnim stranicama Europske grupe za šumsku pedagogiju:

  1. šumska pedagogija potiče interakciju čovjeka i okoline te razumijevanje tih odnosa
  2. šumska pedagogija koristi interaktivne i suradničke pedagoške metode i pristupe
  3. šumska pedagogija podržava holističko učenje i doprinosi edukaciji za održivi razvoj

Pripremila: pedagoginja Matea Ban

06. 03. 2025. Europski dan logopedije

Svakog 6. ožujka obilježava se Europski dan logopedije. Ovogodišnja tema Dana logopedije je “Okruženje obogaćuje komunikaciju” pa smo tim povodom napravili plakat koji prikazuje kako okruženje djeluje na komunikaciju i zašto je važna poticajna okolina u ranom razvoju govora, jezika i komunikacije kod djece.

 

 

Humanitarna akcija “Solidarnost na djelu”

U prostorijama DV Maslačak ravnatelju i djelatnicima Crvenog križa Zaprešić predana je donacija prehrambenih proizvoda i higijenskih potrepština koje su u sklopu humanitarne akcije “Solidarnost na djelu” prikupljala djeca, roditelji i djelatnici vrtića. Humanitarna akcija provođena je tijekom listopada i studenog. Donacija će se iskoristiti za popunjavanje paketa pomoći korisnicima socijalne trgovine. Ovakvim akcijama djecu se potiče na aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu lokalne zajednice i širenje humanitarnih ideja.

Zahvaljujemo se svim roditeljima i djeci na osobnom doprinosu, donacijama i sudjelovanju u ovoj akciji kojom je još jednom potvrđeno kako se humanost, velikodušnost, empatija i suosjećanje uče i razvijaju “od malih nogu”.

Skip to content